CIA izvela tajnu operaciju u Venecueli uz odobrenje Trampa

Napad na pristanište u Venecueli, koji je ranije ovog mjeseca izveden u okviru tajne operacije Sjedinjenih Američkih Država, predstavlja prvu poznatu akciju unutar te zemlje otkako je predsjednik Donald Tramp ovlastio Centralnu obavještajnu agenciju (CIA) da djeluje protiv narko-trgovine i vlasti u Karakasu.

Prema pisanju lista Wall Street Journal, Tramp je lično odlučio da informacija o napadu ne ostane povjerljiva. Prvi put je operaciju javno pomenuo u radijskoj emisiji 26. decembra, navodeći da su SAD uništile veliko postrojenje ili objekat povezan s pomorskim saobraćajem. U narednim danima iznio je dodatne detalje, rekavši da je meta bila lokacija na kojoj su čamci punjeni drogom.

Upitan koji je dio američke administracije izveo napad, Tramp je odgovorio da to ne želi otkriti. Ipak, prema navodima više sadašnjih i bivših američkih zvaničnika, operaciju je sprovela CIA.

Venecuelanski predsjednik Nikolas Maduro nije se javno oglašavao povodom ovog događaja. Prema ocjeni analitičara, Trampovo javno iznošenje informacija o napadu moglo je imati za cilj dodatni politički pritisak na vlasti u Karakasu.

„Tramp vjerovatno koristi tajne operacije kao sredstvo pritiska na Madura“, izjavio je Rajan Berg iz Centra za strateške i međunarodne studije.

Opozicione reakcije u SAD nisu izostale. Senator Kris Marfi, član senatskog Odbora za spoljne poslove, kritikovao je navodnu operaciju, ocijenivši je kao nezakonitu i politički opasnu. On je naveo da Venecuela ne proizvodi kokain namijenjen američkom tržištu, već prije svega evropskom.

Trampova spremnost da javno govori o operacijama koje se inače drže u tajnosti razlikuje se od prakse prethodnih američkih predsjednika, koji su rijetko javno pominjali ovakve aktivnosti. Tajne operacije često se koriste kako bi se izbjegla javna rasprava o pravnoj osnovi djelovanja u inostranstvu.

Podsjeća se da je Tramp i ranije izazivao kontroverze u vezi s povjerljivim informacijama, uključujući objavljivanje satelitskih snimaka iranskih postrojenja i slučaj zadržavanja povjerljivih dokumenata nakon prvog mandata, koji je kasnije pravno okončan bez presude.

Predsjednik SAD je u oktobru izjavio da je dao odobrenje za tajne akcije u Venecueli, navodeći da vlasti te zemlje šalju drogu u SAD i oslobađaju zatvorenike, što su zvaničnici Venecuele odbacili.

Prema navodima izvora, dio zaposlenih u CIA-i bio je zabrinut zbog javnog otkrivanja operacije, koja je obično osmišljena tako da omogući zvanično poricanje američke umiješanosti.

Bivši visoki operativni oficir CIA-e Mark Polymeropulos izjavio je da je među obavještajnim krugovima vladalo iznenađenje zbog Trampove odluke da govori o, kako je naveo, gotovo sigurno tajnoj akciji.

CIA je odbila da komentariše navode, dok Bijela kuća nije odgovorila na zahtjeve za komentar. Nije potvrđeno da li je tokom napada bilo ljudskih žrtava.

Tajna akcija, koja se formalno odobrava posebnim predsjedničkim nalogom, može uključivati širok spektar aktivnosti, uključujući paravojne i smrtonosne operacije s ciljem uticaja na političke, ekonomske ili vojne prilike u stranim državama.

Napad na pristanište predstavlja značajnu eskalaciju američkog pritiska na Venecuelu. Nije poznato da li su sprovedene i druge slične operacije unutar zemlje.

Analitičari navode da se Trampovo oslanjanje na CIA, umjesto na otvorenu vojnu akciju, može dovesti u vezu s raspravama u Kongresu o potrebi formalnog odobrenja za upotrebu vojne sile protiv Venecuele.

Pojedini stručnjaci smatraju da ovakve operacije možda neće ostvariti željene političke ciljeve. Prema njihovoj ocjeni, malo je vjerovatno da će vlasti u Karakasu biti ozbiljno zastrašene napadima usmjerenim na niže rangirane aktere u lancu trgovine drogom.

CIA ima dugu istoriju tajnih operacija u Latinskoj Americi, dok se u posljednjim godinama uglavnom fokusirala na obavještajnu saradnju s regionalnim partnerima i borbu protiv transnacionalnih kriminalnih mreža.