Dizanje minimalca gurnulo penzionere na ivicu siromaštva

Socijalni partneri i Vlada Republike Srpske ponovo razmatraju povećanje minimalne plate za narednu godinu, što bi, prema ocjenama sagovornika, moglo dovesti do novog talasa poskupljenja, posebno osnovnih životnih namirnica. Najteže posljedice, upozoravaju, ponovo bi mogli osjetiti penzioneri, koji su već na ivici siromaštva.

Predsjednik banjalučkog Udruženja penzionera Zoran Uletilović kaže za „Nezavisne novine“ da bi rast cijena dodatno ugrozio stariju populaciju.
„Penzije su vrlo male, bukvalno ne mogu pokriti troškove režija, a ako dodatno dođe do skoka cijena hrane, ne znam kako će ljudi da žive“, rekao je Uletilović i dodao da su i lijekovi među najskupljima u regionu.

Prema njegovim riječima, svaki penzioner koristi lijekove, a većina mora da plaća one koji nisu na listi refundacije. „Svaki skok cijena izaziva velike probleme penzionerima“, dodao je Uletilović.

Republika Srpska, kako pokazuju podaci, ima najnepovoljniji odnos između broja radnika i penzionera u regionu. Na 100 penzionera dolazi svega 99 zaposlenih. U Srpskoj je trenutno zaposleno 289.328 radnika, dok penziju prima 292.114 građana.

U poređenju, u Srbiji na 100 penzionera dolazi 143 radnika, u Hrvatskoj 138, a u Federaciji BiH 118 radnika.

Ekonomista Milenko Stanić upozorava da rast plata ne prati rast penzija.
„Oni su najugroženija kategorija, jer imaju najniža primanja i po pravilu njihova primanja daleko zaostaju za rastom plata zaposlenih“, rekao je Stanić.

Dodaje da će eventualno povećanje minimalne plate dovesti do rasta cijena i pogoršati položaj penzionera. „Ako bude došlo do rasta minimalne cijene rada, ona će se preliti na ostale proizvode, što će dodatno otežati život najugroženijima“, naveo je on.

Slično mišljenje dijeli i Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, koja smatra da će rast minimalca neminovno uzrokovati rast cijena, a time i dodatno opteretiti penzionere.
„Da li oni sa penzijom od 390 maraka mogu da prežive jedan mjesec sa svakodnevnim rastom cijena, veliko je pitanje“, rekla je Marićeva, podsjećajući da mnogi već žive u veoma teškim uslovima.

Ona postavlja pitanje da li je povećanje minimalne plate uopšte održivo za privredu Srpske. „Može li ovako slabo razvijena privreda iznijeti taj teret ili će se sve opet preliti na potrošače kroz više cijene usluga i proizvoda“, istakla je Marićeva.

Trenutno, minimalna penzija u Republici Srpskoj iznosi 390 KM, a prosječna 652 KM, što je 42,2 odsto prosječne plate. Minimalna plata, koja je početkom ove godine povećana sa 700 na 900 KM, sada iznosi 900 KM za najprostije poslove, 1.000 KM za srednju stručnu spremu i 1.300 KM za visoku školsku spremu.

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Danijel Egić najavio je da će Vlada i socijalni partneri o novom iznosu minimalne plate odlučiti nakon što dobiju finansijske pokazatelje od Ministarstva finansija.
„Na osnovu ovih pokazatelja i dobre analize, vidjećemo u kojoj mjeri i do kojeg iznosa se može povećati najniža plata“, rekao je Egić, dodajući da je rano govoriti o konkretnim ciframa.

Ipak, ekonomski pokazatelji nisu ohrabrujući. Industrijska proizvodnja u Srpskoj i dalje je u padu, a izvoz nije dostigao raniji nivo. Dobit velikih firmi, koje zapošljavaju više od 250 radnika, u 2024. godini pala je za više od 319 miliona KM u odnosu na prethodnu godinu, iako su ukupni prihodi ostali gotovo nepromijenjeni.

U 2023. godini te kompanije ostvarile su dobit od 913,3 miliona KM, dok je u 2024. iznosila 594,2 miliona KM. Ukupni prihodi porasli su za svega 16 miliona KM, sa 10,49 na 10,51 milijardu KM, što, prema ekonomistima, pokazuje da privreda teško podnosi rast troškova rada.