Penzije rastu 6,25%: penzioneri poručuju – To je premalo za život
U Republici Srpskoj od početka iduće godine biće primijenjeno novo usklađivanje penzija, koje iznosi 6,25%. Ovu korekciju najavio je lider SNSD-a Milorad Dodik, a ubrzo zatim i zvanično potvrdio direktor Fonda PIO, Mladen Milić.
Milić je pojasnio da je riječ o redovnom usklađivanju koje se vrši prema rastu troškova života, kretanju plata i standardu stanovništva. Prema tim parametrima, minimalna penzija trebalo bi da poraste za oko 20 KM, dok će se primanja korisnika sa prosječnom penzijom povećati za oko 40 KM.
Prosječna penzija za puni staž od 40 godina trenutno iznosi 981 KM i njen rast bi u januaru 2026. godine trebalo da bude približno 60 KM. Najviša penzija, koja sada iznosi 3.547 KM, biće veća za oko 220 KM.
Od ukupno 294.000 penzionera u Srpskoj, čak četvrtina – oko 75.000 ljudi – prima penziju između 330 i 460 KM, što obuhvata pet različitih nivoa najnižih penzija. Najniži iznos, 330 KM, dobija oko 19.000 korisnika. Direktor Fonda potvrđuje i da najveći broj penzionera zapravo prima prosječnu penziju od oko 650 KM.
Kada se povećanja prevedu u svakodnevne potrebe, jasno je da prostor za poboljšanje standarda ostaje veoma skroman. Penzionerima sa minimalnom penzijom dodatnih 20 KM dovoljan je tek za skroman paket osnovnih namirnica – nešto mesa, malo jaja, brašna, voća i krompira. Oni koji primaju prosječnu penziju, uvećanjem od četrdesetak maraka, mogu priuštiti tek nekoliko artikala više, poput kilogram svinjetine ili malo suhomesnatog i kafe.
Mnogi penzioneri zato poručuju da im ovakva povećanja ne rješavaju svakodnevne probleme.
„Ne postoji penzioner koji može biti zadovoljan kada mu penzija raste tri ili šest odsto. Većina nas već preživljava na rubu, a ta povećanja su zanemarljiva. Novca ima, samo ne za nas. Kada vidimo kako žive oni koji vode državu – putovanja, luksuz, uživanje – jasno je da se ne dijelimo isto“, kaže Vidosav K. iz Banjaluke. Dodaje da penzioneri danas moraju brojati svaku marku kako ne bi ostali gladni i poručuje vlastima da „ne brinu o najstarijima na ovakav način“.
